Čega sve ima u otpadnim vodama iz domaćinstva?
Otpadne vode od kuvanja, kupanja i pranja se jednim imenom nazivaju “siva voda” sadrže ostatke hrane, deterdženata, dlake….
U kanalizaciju se prosipaju i viškovi raznih tečnosti (jestiva i motorna ulja, razne hemikalije, pesticidi, boje, deterdženti)
Otpadna voda iz wc-a se naziva još i”crna voda” sadrži fekalije, urin i druge telesne tečnosti, papirna vlakna i razne druge otpatke.
Kad se sve pomeša…
- Mikroorganizmi (bakterije, virusi). Od kojih suneki i patogeni.
- Nerastvorena organska materija – čestice fekalija, biljnog porekla, papira, humusa…
- Rastvorena organska materija – (urea, ugljeni hidrati, rastvoreni proteini)
- Nerastvorena neorganska materija – (čestice peska, Sljunka, keramike)
- Rastvorena neorganska materija – (amonijak, kuhinjska so, nitrati, fosfati, tiocijanati, tiosulfati)
- Gasovi – vodonik-sulfid, ugljen dioksid
- Emulzije – ulja, masti, boje, lepkovi
- Razni otrovi
- Krupni otpaci (ubrusi, plastične kese, ulošci, igle, kondomi, sitne igračke…)
Neprečišćene otpadne vode direktno dospevaju u ekosisteme sa njima dolazi i velika količina organske materije i nutrijenata. Otrovne supstance, koje su dospele sa otpadnom vodom ili su nastale u procesima razgradnje, direktno dovode do pomora živog sveta, ostavljajući trajne posledice.
Iz nedovoljno prečišćenih otpadnih voda i spiranjem iz zemljišta u vodene ekosisteme dospevaju jedinjenja azota i fosfora (takozvane biogene soli) oni su ’’đubrivo’’ za alge i modrozelene alge (cijano bakterije) pa dovode do prekomernog razvoja fitoplanktona što se još naziva i ’’cvetanje vode’’
Neke vrste modrozelenih algi proizvode i toksine koji dovode do uginuća drugih organizama, a neke pak imaju sposobnost da vodu dodatno obogaćuju azotom iz vazduha.
Ovaj proces se naziva eutrofizacija i gotovo da ga je nemoguće zaustaviti
Razgradnjom novonastale organske materije dolazi do velike potrošnje kiseonika a aerobni procesi se zamenjuju anaerobnim i stvaraju se vodonik-sulfid i metan.
A nedostatak kiseonika i prisustvo otrovnih gasova dovodi do uginuća riba i drugih organizama.
Neprečišćena voda i njeno nekontrolisano ispuštanje dovodi do kontaminacije podzemnih voda što dovodi do nedostatka ispravne vode za piće i širenja bolesti.
Kako rešiti problem?
Prvo se pristupa Fizičkom (mehaničkom) prečišćavanju
Mehaničko prečišćavanje obuhvata preliminarnu obradu, u kojoj se odstranjuju krupni predmeti i primarnu obradu, u kojoj se odstranjuju plutajuće i čestice koje se talože
Krupni predmeti se zadržavaju na rešetkama i sitima, sa kojih se uklanjaju ručno ili pomoć’u automatskih grabulja, a zatim, kao čvrsti otpad, transportuju na deponiju.
U peskolovima se izdvajaju krupnije zrnaste čestice pesak, šljunak koje se brzo talože.
Sekundarna obrada obuhvata biološke postupke kojima se uz pomoć živih organizama razraduju rastvorene supstance (organska materija i jedinjenja azota i fosfora).
Hemijske metode prečišćavanja su prilično skupe (troše se velike količine hemikalija i stvaraju problemi zbrinjavanja mulja nastalog ovim postupkom) i treba ih primenjivati samo za uklanjanje onih supstanci koje se ne mogu eliminisati drugim postupcima (npr. u tretmanu pojedinih industriiskih otpadnih voda).
Uklanjanje organske materije biooksidacija u aerobnim uslovima
Za razgradnju organske materije se troše velike količine kiseonika, pa je potrebno njegovo dodavanje.
Jer mikro organizmi u prisustvu kiseonika razlažu organsku materiju na ugljen-dioksid, vodu, i amonijak uz uvećanje sopstvene biomase.
Aktivni mulj nastaje medusobnim povezivanjem bakterija, kvasaca, algi, praživotinja i višećelijskih životinja, čime se formiraju pahuljičaste strukture zvane flokule.
Obično najveći deo flokula čine slepljene žive i mrtve bakterijske ćelije (više vrsta bakterija) i proizvodi njihovog metabolizma.
ZNAČI AKTVNI MULJ JE KAO FABRIKA U KOJOJ RADI NA MILIJARDE RADNIKA, KOJI ZAVISE JEDNI OD DRUGIH!
A zahvaljujući njihovoj sklonostt da se udružuju u flokule, u stanju smo da ih u vidu mulja i odvojimo od prečišćene vode.
Aktivni mulj može da se gaji u aeracionim bazenima ili na različitim nosačima (npr. Granule, filmovi, rotirajućim pločama). Prečišćavanje se zasniva na istim principima , razlikuje se samo način dodavanja kiseonika i načinu na koji se kasnije odvajaju mikro organizmi (aktivni mulj) odvaja od vode.
Odabir metode zavisi od kolićine i tipa otpadne vode i prostora kojim raspolažemo.